Feedback je sažeta, često pomno isplanirana povratna informacija koju u zajedničkom poslu jedna osoba upućuje drugoj. U sebi sadrži komentar o tome kako osoba A (poslodavac ili netko od nadređenih) vidi rad i kvalitetu rada osobe B (zaposlenika). Feedback se radi i u suprotnom smjeru ili između radnika koji su jednaki u hijerarhiji, no oblik na koji ljudi najčešće pomisle upravo je onaj koji poslodavac upućuje radniku.
Povratna informacija o obavljenom radu često je nepredvidiva jer nas rijetko dočekaju riječi koje smo očekivali. Kada feedback ne sadrži isključivo pozitivne komentare, odnosno kad ti je upućena konstruktivna kritika, često se to izjednačava sa pukom kritikom, time da ti netko “soli pamet”, umanjuje tvoja postignuća i slično. Uz moguću ljutnju u trenucima kada nam feedback nije sjeo, često se pojavi i gubljenje samopouzdanja te melankolija.
S ovakvim iskustvima većina se susretne prije ili kasnije, zato ti nudimo nekoliko dobrih praksi o tome kako pronaći rješenje i izvući dobre, korisne stvari iz svakog feedbacka, kako god bio sročen.
Feedback uživo pokazat će najviše
Jaka i neprestana digitalizacija svijeta, često ograničava komunikaciju na slanje poruka, a slanjem feedbacka tim kanalom nedostaje puno neizravnih oblika komunikacije, poput izraza lica, govora tijela i boje glasa. Takav negativan feedback može ti djelovati kao hladnim tonom izrečen napad, osobito ako te više pogađaju kritike. Upravo zato, čak i ako te poruka doista potrese, važno je ostati smiren i kao jedan od odgovora, predložiti sugovorniku da uživo prokomentirate situaciju. Vrlo je izvjesno da, kada malo vremena prođe, u razgovoru uživo, optužba neće tako grubo zvučati kao u pročitanoj poruci.
Traži konkretnost
Savjet da pokušaš uistinu razumjeti što ti je poslodavac htio reći zvuči floskulativno, no u danom trenutku kada osoba pročita ili čuje kritiku, teško je prvo stati i razmisliti, a zatim reagirati. Rečenica poput “Nisi odgovoran” koja sama za sebe nije precizna, može te zateći i posve poljuljati vjeru u vlastite sposobnosti. Pitaj poslodavca o svojim konkretnim zadacima i na čemu misli da trebaš poraditi. Traženje specifičnog feedbacka, brzo može rasvijetliti konkretne stvari s kojima poslodavac nije zadovoljan ili možda ukazati na činjenicu da je i s druge strane osoba koja može nehotično pogriješiti u procjeni i krivo se izraziti.
Hvatanje u koštac sa strahom
Nerijetko je najjednostavnija metoda i najučinkovitija pa ni kod feedbacka nije drugačije. Kad misliš da najbolje što možeš obavljaš svoje zadatke, možeš bez zadrške samostalno inicirati da ti se uputi povratna informacija. Postavljanje pitanja, ljubazno i s iskrenim zanimanjem, o tome kako kolega ili nadređeni vidi tvoj rad, može pozitivno utjecati na razinu poštovanja i međusobne kolegijalnosti. Također će i tebi dati vjetar u leđa za kvalitetniju komunikaciju i postepeno destigmatizirati feedback kao nešto strašno i frustrirajuće.
Promišljanje je ključ
Da bi se sve te metode realizirale i pomogle ti da možeš prepoznati i razumjeti konstruktivnu kritiku, na tebi je da promisliš i odlučiš kako pristupiti pošiljatelju feedbacka. Rad s ljudima, pogotovo ambicioznim i doista sposobnim tipovima nije uvijek jednostavan. Oštre riječi znaju se uputiti samo kako bi se brzo djelovalo i riješilo problem, a u tom izazovnom svijetu suočavamo se s puno informacija i poruka koje te mogu izbaciti iz takta. Davanje sebi vremena da uvidiš neke osnovne stvari, poput toga tko ti točno daje kritike, kako su one formulirane i što od svega izrečenog doista možeš i trebaš popraviti, dragocjena je vještina koja bi za uspješan napredak u poslu trebala postati i navika. Feedback u tom slučaju postaje dinamično mjesto u kojem potpuno upravljaš svojim vrlinama i tražiš način kako doista poboljšati sebe.
